Hrvatska industrija lijekova, distribucija i javno ljekarništvo – trendovi, kretanja i razvojne smjernice na pragu ulaska u EU
Na BioMed-u 2009 održan je i vrlo zanimljiv BioMed Leaders Forum na temu "Hrvatska industrija lijekova, distribucija i javno ljekarništvo – trendovi, kretanja i razvojne smjernice na pragu ulaska u EU". Govorili su dr. sc. Maja Jakševac Mikša, glavna tajnica Hrvatskog farmaceutskog društva, Saša Cvetojević, predsjednik Udruge ljekarnika pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, mag. pharm. Vladimir Klobučar, predsjednik Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te mag. pharm. Dario Kovačić, izvršni direktor Atlantic Farmacie.
Govornici Leaders Foruma
Dr. sc. Maja Jakševac-Mikša pri kazala je gdje se u Hrvatskoj zapošljavaju magistri farmacije (oko 80% u ljekarništvu, 10% u farmaceutskoj industriji, 4% u veledrogerijama, 3% u regulatornim državnim institucijama, 2% u obrazovanju i znanosti, 1% ostalo). Navela je opće trendove u europskom ljekarništvu (liberalizaciju) te bitne promjene u djelokrugu rada ljekarnika u posljednjih desetak godina. Ljekarnici, prema rezoluciji Svjetske zdravstvene organizacije trebaju, osim izdavanja lijekova, provoditi ljekarničku skrb - koja obuhvaća podučavanje i savjetovanje pacijenata o ispravnoj uporabi lijekova, praćenje tijeka i ishoda farmakoterapije, racionalizaciju uporabe lijekova te brigu za očuvanje zdravlja ljudi. Na taj način ljekarnici mogu znatno više pridonijeti uspješnijem liječenju pacijenata uz istodobno smanjenje troškova za zdravstvo. U usporedbi sa zemljama EU, dr. M. Jakševac Mikša smatra da je hrvatsko ljekarništvo dobro organizirano, no probleme čine: nedostatak farmaceuta, nejedinsto struke zbog različite vlasničke strukture ljekarni, zakašnjelo plaćanje HZZO-a, premala naknada za ljekarničke usluge te nerazumijevanje i nepriznavanje ljekarničkih kompetencija od MZSS i HZZO, što ljekarnicima onemogućava pružanje sveobuhvatne ljekarničke skrbi. Rješavanjem tih problema imali bismo vrlo kvalitetno ljekarništvo te na budućim pokoljenjima magistara farmacije ostaje da to ostvare. Kazala je i da bi se farmaceuti trebali više zapošljavati u novijim područjima poput kliničke farmacije, farmakovigilancije, farmakoekonomike, zdravstvene ekologije i farmaceutske toksikologije, jer su nam potrebni takvi stručnjaci.
Saša Cvetojević, mag. oecc. podsjetio je na neke važne čimbenike koji utječu na srednjoročni razvoj ljekarništva, kao što su nedostatak stručnog kadra, opasnosti u promjenama zakonske regulacije poslovanja i otvaranja ljekarni, podcjenjivanje vrijednosti ljekarničkoga rada od osiguravatelja te konstantnu nelikvidnost sustava financiranja lijekova na recept. - Potrebno je osnažiti struku, koja mora biti dovoljno jaka da se odupre pokušajima da se ljekarnika pretvori u administratora, a ljekarne u mjesto za prikupljanje podataka za zdravstveni sustav - istaknuo je S. Cvetojević. Velika je opasnost i u stalnom pritisku na snižavanje cijene lijekova, što uz malu vrijednost ljekarničke usluge, prijeti značajnim narušavanjem materijalne osnove poslovanja, a time i opstojnosti svih dijelova ljekarništva izvan javnoga sektora. Očekuje značajnije povezivanje ljekarnika da bi ojačali svoj strukovni položaj u zdravstvenom sustavu kao i prema dobavljačima i osiguravateljima.
Mag. pharm. Dario Kovačić istaknuo je važnost edukacije svih zaposlenika u ljekarnama radi unapređenja razine ukupne usluge krajnjem korisniku, bolje komunikacije s pacijentom te u konačnici učinkovitije prevencije bolesti i zdravstvenih tegoba. Svjesna potrebe za sustavnom izobrazbom zaposlenika u ljekarnama, Atlantic Farmacia je u okviru sustava Atlantic Akademije osnovala edukacijski centar kroz čije će programe zaposlenici kontinuirano stjecati dodatna stručna znanja, kao i komunikacijske i prezentacijske vještine, s dodatnom mogućnošću sudjelovanja na poslijediplomskom studiju. Nadalje je istaknuo da organizacijski model ljekarničkoga sustava iz prirode svoje djelatnosti mora poticati sustavnu izobrazbu zaposlenih i pružanje najviše razine usluge pacijentima, bez obzira na vlasničku strukturu. Zaključio je da očekuje nastavak procesa ujedinjavanja i okrupnjavanja ljekarničkoga sustava uz zalaganje za očuvanje ljekarničke mreže kao preduvjeta za kompetentan i stručan rad.
Mag. pharm. Vladimir Klobučar prikazao je trenutno stanje u distribuciji lijekova te se osvrnuo na budućnost distribucije lijekova u Hrvatskoj, zapošljavanje farmaceuta u veledrogerijama i potrebu za obrazovanjem kvalitetnih kadrova. Među sedamdesetak pravnih osoba registriranih za promet lijekova, četiri najveća distributera imaju najveći tržišni udio. Magistar V. Klobučar je naglasio da su se najveći distributeri već učvrstili te se na našem tržištu lijekova ne očekuju veće promjene nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Dug državnoga zdravstvenoga osiguravatelja prema distributerima bitno utječe na likvidnost tržišta te bi smanjenje tog duga i skraćivanje rokova plaćanja pozitivno djelovalo na sustav.
