ULOGA HRVATSKE AGENCIJE ZA HRANU U SUSTAVU SIGURNOSTI HRANE U RH

HAH.JPG

Republika Hrvatska prepoznala je potrebu osnivanja nacionalnog tijela za sigurnost hrane i prije ulaska u EU pa je uspostavljanje Hrvatske agencije za hranu (HAH) zakonski utemeljeno već 2003. godine. Odlukom Hrvatskog Sabora Upravno vijeće imenovano je 2004. godine, a HAH je sa službenim radom započela 3. siječnja 2005. godine u Osijeku, gdje joj je i sjedište. HAH ima svojstvo pravne osobe s pravima i obvezama propisanim Zakonom o hrani („Narodne novine“ br. 46/07), i vlastitim statutom.
Djelatnost Hrvatske agencije za hranu je obavljanje znanstvenih i stručnih poslova određenih Zakonom o hrani („Narodne novine“ br. 46/07), što uključuje analizu rizika glede zdravstvene ispravnosti hrane i hrane za životinje. HAH u okviru poslova procjene rizika:

ULOGA HRVATSKE AGENCIJE ZA HRANU U SUSTAVU SIGURNOSTI HRANE U RH

Bolesti uzrokovane hranom jedan su od glavnih javno zdravstvenih problema kako u svijetu tako i u nas. Svaka je osoba izložena riziku da oboli od bolesti prouzrokovanih hranom, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da do 30% stanovnika industrijaliziranih zemalja svake godine oboli od takvih bolesti. Kako bi se smanjili rizici od ovih bolesti WHO i Organizacija za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima (FAO) preporučile su osnivanje agencija za hranu u zemljama članicama koje bi imale glavnu ulogu u povezivanju institucija koje se bave zdravstvenom ispravnošću hrane te koje bi bile spona sa sličnim institucijama u svijetu. Krajnji je cilj povezana i standardizirana kontrola hrane i to po načelima „od polja do stola".

Republika Hrvatska prepoznala je potrebu osnivanja nacionalnog tijela za sigurnost hrane i prije ulaska u EU pa je uspostavljanje Hrvatske agencije za hranu (HAH) zakonski utemeljeno već 2003. godine. Odlukom Hrvatskog Sabora Upravno vijeće imenovano je 2004. godine, a HAH je sa službenim radom započela 3. siječnja 2005. godine u Osijeku, gdje joj je i sjedište. HAH ima svojstvo pravne osobe s pravima i obvezama propisanim Zakonom o hrani („Narodne novine" br. 46/07), i vlastitim statutom.

Djelatnost Hrvatske agencije za hranu je obavljanje znanstvenih i stručnih poslova određenih Zakonom o hrani („Narodne novine" br. 46/07), što uključuje analizu rizika glede zdravstvene ispravnosti hrane i hrane za životinje. HAH u okviru poslova procjene rizika:

  • traži, prikuplja i analizira znanstvene i tehničke podatke radi karakterizacije i praćenja rizika koji imaju izravan ili neizravan utjecaj na higijenu i zdravstvenu ispravnost hrane i hrane za životinje; 
  • surađuje s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, kao i s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Hrvatskim veterinarskim institutom i drugim ovlaštenim pravnim osobama u provođenju monitoringa zdravstvene ispravnosti hrane i hrane za životinje; 
  • poduzima aktivnosti radi identifikacije i karakterizacije rizika koji se pojavljuje u odnosu na zdravstvenu ispravnost hrane i hrane za životinje;
  • izrađuje znanstvene studije potrebne za unaprjeđivanje procjene rizika za područja zdravstvene ispravnosti hrane i hrane za životinje; 
  • uspostavlja jedinstvene metodologije procjene rizika u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane i hrane za životinje;
  • daje znanstvene savjete te znanstvenu i tehničku potporu u pitanjima prehrane ljudi, uključujući i kakvoću hrane, u vezi sa zakonodavstvom Republike Hrvatske i na zahtjev nadležnog tijela;
  • daje znanstvena mišljenja o pitanjima povezanima sa zdravljem i dobrobiti životinja i zdravljem bilja;
  • daje znanstvena mišljenja koja služe kao znanstvena osnova za pripremanje i usvajanje mjera Republike Hrvatske sukladno odredbama Zakona o hrani („Narodne novine" br. 46/07).

U okviru obavještavanja o riziku HAH:

  • obavještava o rizicima te daje stručna i znanstvena mišljenja Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, subjektima u poslovanju hranom i hranom za životinje, potrošačima i drugim pravnim osobama u svezi s opasnostima, te zdravstvenom ispravnosti hrane i hrane za životinje; 
  • sudjeluje u sustavu brzog uzbunjivanja, te u tu svrhu prima i prosljeđuje informacije u svezi s opasnostima u hrani;
  • izrađuje vodiče, letke, smjernice u svezi higijene hrane te organizira skupove i radionice iz djelokruga svoga rada.

U organizacijskom smislu, Hrvatska agencija za hranu ima osamnaest stalno zaposlenih djelatnika različitih struka od kojih jedanaest čini stručnu jezgru u odjelu za procjenu rizika. Stručnu pomoć Uredu ravnatelja i radu HAH-a pružaju članovi Savjetodavnog vijeća (13 članova) čiji predstavnici dolaze iz ministarstava, komora, različitih institucija mjerodavnih za sigurnost hrane, akademske zajednice te predstavnika potrošačkih udruga. Ovo je od posebne važnosti jer je na taj način predstavnicima potrošača omogućeno izravno sudjelovanje u radu Agencije. Za davanje znanstvenih mišljenja na osnovi provedene analize rizika zaduženo je osam Znanstvenih odbora sa po šest ili sedam eminentnih znanstvenika. Rad Znanstvenih odbora pokriva sva područja vezana uz zdravstvenu ispravnost hrane te oni u cjelini pridonose visokoj razini zaštite i dobrobiti zdravlja ljudi i životinja. Rad Znanstvenih odbora koordiniran je kroz Znanstveno vijeće (12 članova). Posebno treba istaknuti povezanost, suradnju i razmjenu informacija s međunarodnim institucijama za sigurnost hrane, osobito s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA) sa sjedištem u Parmi, Italija. Naime, iako Hrvatska još nije članica EU, hrvatskim je predstavnicima preko predpristupnog projekta omogućeno prisustvovanje svim važnim skupovima u organizaciji EFSA-e, gdje je također, jedan djelatnik iz Agencije zaposlen već više od godine dana.

U cilju što bolje i brže razmjene informacija Hrvatska agencija za hranu je oformila i vlastitu web stranicu koja se svakodnevno ažurira te se na njoj mogu pronaći svi podatci vezani uz njen rad.

Ciljevi Hrvatske agencije za hranu u budućnosti su daljnji razvoj koncepcije sigurnosti hrane „od polja do stola", zaštita potrošača u uvjetima slobodnog tržišta, uspostavljanje međunarodnih standarda uključujući i usklađivanje nacionalnog zakonodavstva, razvoj novih alata, programa i principa sigurnosti hrane kao što su HACCP (Hazard Analysis Critical Control Points), ALOP (Appropriate Level of Protection), FSO (Food Safety Objectives) itd. Agencija promiče i načelo transparentnosti te uključivanje svih zainteresiranih strana unutar cijelog lanca prehrane. Da bi se to postiglo potrebno je stalno jačati i provoditi učinkovitu suradnju između mjerodavnih institucija koje su uključene u sustav sigurnost hrane na nacionalnoj te međunarodnoj razini i to putem znanstvene suradnje, međuinstitucionalnog umrežavanja i razmjene podataka.