BIOMED LEADERS FORUM: Hrvatska ljekarnička komora
Donosimo Vam intervju sa mag. pharm. Matom Portolanom, predsjednikom Hrvatske ljekarničke komore. Gospodin Portolan jedan je od govornika na Leaders Forumu - „Reforma zdravstva - izazovi i mogućnosti za nove generacije zdravstvenih stručnjaka u Republici Hrvatskoj", te je kao dobar je poznavatelj prilika u hrvatskom ljekarništvu na funkciji predsjednika HLJK aktivan u rješavanju brojnih pitanja ključnih za budućnost struke. Leaders Forum sa sudjelovanjem gospodina Portolana počinje u 10:15h na BioMed-u 2009.
Gospodine Portolan, molim Vas u nekoliko nam rečenica prikažite aktualno stanje u hrvatskom ljekarništvu.
Ljekarnici imaju važnu ulogu u postizanju bolje zdravstvene zaštite stanovnika. Potrebe za boljom zdravstvenom skrbi, a time i troškovi za zdravstvo posljednjih godina svugdje u svijetu značajno rastu. Razlozi su starenje populacije, produženje ljudskog vijeka, pojava novih bolesti čije je liječenje dugotrajno i skupo, primjena novih ali i skupljih medicinskih postupaka i lijekova, povećana svijest pojedinaca o održavanju zdravlja i očekivanja bolje kakvoće zdravstvene skrbi. U takvim se okolnostima i pred ljekarništvo postavljaju nove zadaće s ciljem postizanja sigurnijeg, učinkovitijeg i jeftinijeg liječenja pa se i uloga ljekarnika bitno mijenja.
Svaka struka koja drži do svoje budućnosti, posebice struke kakva je farmacija, koja u znatnoj mjeri utječe na ljudsko zdravlje, mora voditi računa o kadrovima, dakle dugoročno planirati njihov broj i kvalitetu. Iz sljedećih podataka mogu se izvući zaključci o trenutnom stanju hrvatskog ljekarništva.
Molim Vas za kratak pregled najrelevantnijih čimbenika koji utječu na takvo stanje.
Najviše (90%) od ukupnog broja (2800) magistara farmacije članova Komore zaposleno je u javnim ljekarnama (2500), a u bolničkim ljekarnama radi oko 4% magistara farmacije.
U proteklih 10 godina otvorilo se gotovo 300 novih ljekarni. Broj ljekarnika potreban za zadovoljavanje minimalnog kadrovskog normativa ne može pratiti veliko povećanje broja ljekarni te bi na uvjete otvaranja ljekarni i daljnje širenje mreže trebao bi utjecati i ukupan broj farmaceuta dostupan u RH. Budući da su u ljekarnama zaposlena oko dva magistra farmacije po ljekarni, formalno taj broj prema Pravilniku o kadrovskim standardima u zdravstvu zadovoljava potrebe ljekarništva (1 farmaceut za 8 sati rada ljekarne - 1 smjena). No, rezultati provedenog stručnog nadzora te ostale informacije kojima Komora raspolaže pokazuju da u najmanje 30% ljekarni nedostaje farmaceuta u jednoj smjeni, a mnoge ljekarne obavljaju ljekarničku djelatnost bez prisutnosti ljekarnika što je zakonska obveza i čime se ugrožava zdravlje osiguranika.
Ipak, gledajući na razini države, mreža ljekarni je više nego popunjena te ima još malo prostora za otvaranje novih ljekarni i to samo u manjim općinama i ruralnim područjima. Nasuprot tome u područjima slabije gustoće stanovnika i manje ekonomske moći, kao što su manja i udaljena mjesta, područja od posebne državne skrbi i otoci, prihodi koje ljekarne ostvaruju ne omogućuju zapošljavanje potrebnih kadrova. Opća je pojava preseljenja stanovništva iz sela u grad, visokoobrazovani stručnjaci nerado idu u mala mjesta što stvara dodatne probleme u zadovoljavanju kadrovskih normativa.
Hrvatska ima samo jedan farmaceutski fakultet koji ima ograničene mogućnosti obrazovanja ljekarnika. Iako je broj upisanih farmaceuta koji završe studij veoma visok (veći od 90%) prosječno godišnje 180 studenata završava studij i to je još uvijek nedovoljno da bi se zadovoljile potrebe sadašnjeg broja ljekarni i utvrđenih kadrovskih normativa.
U tom obilju neregularnosti vrlo je teško skupiti pouzdane podatke, ali se može s relativno velikom sigurnošću zaključiti da u sadašnjim okolnostima u javnom ljekarništvu postoji potreba za farmaceutima, ali zasigurno niti približno tolika, kolika je bila tijekom proteklih 10 godina.
Osvrt na reformu zdravstvenog sustava?
HLJK podržava reformu zdravstvenog sustava. Reforma zdravstva je dovela do promjena i reorganizacije u sustavu financiranja zdravstva i iznalaženju novih izvora financiranja uvođenjem privatnog dopunskog osiguranja. To je omogućilo smanjivanje duga ljekarnama krajem 2008, te nakon višegodišnjeg pod-planiranja proračuna za lijekove, za 2009. je proračun realno planiran u iznosu od 3,3 milijarde kuna. Zdravstvenim radnicima, posebno ljekarnicima probleme u provođenju reforme zadaje nedovoljno vrijeme za promjenu i prilagodbu te nedostatak odgovarajućih naputaka. Povećanje administrativnih poslova, vođenje evidencija i dostava podataka HZZO-u opterećuju stručni rad ljekarnika i izazivaju nezadovoljstvo, posebno jer dodatni rad nije odgovarajuće vrednovan.
Reforma zdravstva, aktivnosti Komore i Hrvatska na pragu EU?
Očekivanja ljekarnika od reforme zdravstvenog sustava su velika. Naime, novi zakon o ljekarništvu trebao bi donijeti promjene u organizaciji i osnivanju ljekarni te ojačati ulogu i položaj ljekarnika kao zdravstvenog radnika. Posljednjih desetak godina u EU jačaju liberalizacijski trendovi i deregulacija ljekarništva. Hrvatska ima djelomično deregulirano ljekarništvo s negativnim posljedicama. Cilj je Komore ojačati regulaciju koja bi ljekarniku omogućila da svoje znanje i vještine usmjeri na povećanje kvalitete ljekarničke usluge. Razvijanje stručnih kompetencija ljekarnika, uvođenje ljekarničke skrbi i pružanje javno farmaceutskih usluga predstavlja najveći izazov ljekarništva u budućnosti.
Što navedena zbivanja znače za nadolazeće generacije mladih stručnjaka u zdravstvu?
Izmjenom Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o ljekarništvu i ostalih strukovnih zakona u zdravstvu, usklađeno je naše zakonodavstvo s onim koje važi u zemljama EU za regulirane profesije prema Direktivi 36/05 EK. Ljekarnicima, državljanima zemalja članica EU koji posjeduju odgovarajuću stručnu kvalifikaciju sada je omogućeno da bez polaganja stručnog ispita i znanja hrvatskog jezika, ali uz poznavanje hrvatskog jezika najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s pacijentom, mogu obavljati ljekarničku djelatnost. Komora je podržala izmjene zakona, jer smo svjesni činjenice da će Komora i poslodavci i nadalje biti u mogućnosti odlučiti o nekim posebnim uvjetima prilikom upisa u registar Komore i kod zapošljavanja.
Još Vas molim za nekoliko zaključnih rečenica o budućnosti ljekarničke struke u Republici Hrvatskoj.
Tradicionalno je uloga ljekarnika usmjerena na opskrbu lijekovima i pružanje savjeta koji zadovoljavaju potrebe pacijenta. Svakodnevna ljekarnička praksa i djelokrug rada ljekarnika u Hrvatskoj obuhvaća pružanje osnovnih ljekarničkih i administrativnih usluga prema osiguravateljima i zdravstvenim tijelima. Osnovne usluge obuhvaćaju nabavu i izdavanje lijekova, izradu magistralnih i galenskih pripravaka, savjetovanje o uporabi propisanih lijekova i lijekova za samoliječenje, prijavljivanje nuspojava, sakupljanje farmaceutskog otpada i dežurstva.
Međutim u posljednjih nekoliko godina proširuje se uloga i djelokrug rada ljekarnika u Europi i to pružanjem dodatnih ljekarničkih usluga pacijentima. Dodatne ljekarničke usluge obuhvaćaju pružanje ljekarničke skrbi i razne programe od javnozdravstvenog značaja koji se mogu provoditi u ljekarnama. Za pružanje ljekarničke skrbi je potrebno više praktičnih znanja i razvijanja kompetencija koje uključuju nova znanja, vještine, ali i priznavanje ovlasti i nadležnosti ljekarnicima od strane mjerodavnih tijela. Mora se mijenjati fakultetsko obrazovanje i prilagoditi ga novoj ulozi ljekarnika koja je usmjerena na skrb o pacijentu.
Stoga, ljekarne u budućnosti vidimo kao zdravstvene savjetodavne centre, a ljekarnike kao stručnjake koji će u suradnji sa drugim zdravstvenim radnicima pružati važan doprinos javnom zdravlju našeg stanovništva.
Pripremili:
Mate Portolan mag.pharm i Danijela Huml mag.pharm.